Sve je zeleno

S recikliranjem stakla započeli smo u Švicarskoj još sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Savjesno postupanje sa sirovinama bitan je element okolišne održivosti. Vetropack stvara ekonomsku, okolišnu i društvenu vrijednost. Staklena ambalaža - od ponovne upotrebe starog stakla do novog premium proizvoda, uvijek ponovno.

 

Staklo je prirodni materijal i može se 100 posto reciklirati, ne gubeći pritom svoju kvalitetu. Staklo je pojam održive ambalaže i stoga za okolišno i zdravstveno osviještene potrošače uvijek prvi izbor.

Recikliranje poboljšava okolišnu bilancu

Recikliranje je dobra odluka i u okolišnom i u ekonomskom pogledu. Recikliranje starog stakla znatno je popravilo okolišnu bilancu proizvodnje stakla u svega nekoliko desetljeća. Europska ambalažna industrija u posljednjih 25 godina smanjila je emisije CO2 i opterećenje okoliša otpadom 75 posto. Za proizvodnju bijelog i smeđeg stakla može se koristiti do 60 posto staklenog krša, a za proizvodnju novoga zelenog stakla do 100 posto. No, taj postotak ovisi o kvaliteti staklenog otpada i njegovoj preradi. Proizvodnjom staklene ambalaže stvaramo dodanu vrijednost na svim trima razinama održivosti, a to su ekonomija, društvo i okoliš.

Održivi razvoj

Cilj nam je postojano poboljšavati postupke u proizvodnji stakla te smanjiti potrošnju materijala i energije u proizvodnji i prijevozu.

Sirovine i stakleni krš.

Udio staklenog krša odnosi se na čitavu Vetropack grupu. U nekim staklanama u proizvodnji se koristi do 84 posto staklenog krša.

Ukupna potrošnja energije izražena u GWh.

Za proizvodnju stakla potrebno je mnogo energije. 83 posto potreba za energijom pokriva se plinom.

Emisije stakleničkih plinova prema izvoru

Na toplinsku energiju za staklarsku peć otpada više od 60 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u proizvodnji.

Preuzimamo odgovornost za okoliš: poboljšavanjem okolišnog otiska

Na ugljični otisak staklene ambalaže uvelike utječu četiri čimbenika: energija potrebna za proizvodnju, količina korištenoga staklenog krša, udaljenost do punionice i odabir prijevoznog sredstva.

Za proizvodnju stakla potrebne su visoke temperature – oko 1600 °C. Izazov je povećati energetsku učinkovitost postupka taljenja. Postrojenja najnovije generacije prethodno zagrijavaju smjesu sirovina pa je potrebno manje energije za taljenje. K tomu, toplina koju proizvode staklarske peći može se bolje iskoristiti, primjerice kao daljinski izvor energije za okolne zgrade.

Tehnologija proizvodnje lakog stakla i kratki prijevozni putovi

Tehnologija proizvodnje lakog stakla, kojom je moguće proizvoditi boce tankih stijenki a iste stabilnosti i čvrstoće kao i teže varijante, značajno doprinosi poboljšanju ugljičnog otiska. Smanjenjem težine ambalaže, emisije CO2 mogu se smanjiti od 12 do 17 posto. Ako se boca k tomu prodaje na regionalnoj razini i prevozi željeznicom, njena energetska bilanca dodatno se popravlja.